1. Plaće

Plaću radnika  određuje Direktor. Visina plaće ovisi od radnikove odgovornosti, znanja, vještina, sposobnosti i doprinosa u poslu, kao i od odnosa prema Društvu.

Plaća je definirana sistematizacijom radnih mjesta a istu donosi Direktor. 

2. Zašto plaća nije u isto vrijeme – kada će plaća?

Sukladno čl. 79. ZOR plaća se isplaćuje nakon obavljenog rada u periodima isplate koji ne mogu biti duži od 30 dana. 

Sukladno Pravilniku o radu kao i Ugovorima o radu, plaća za prethodni mjesec isplaćuje se najkasnije do 15og u mjesecu.

3. Kada sam na bolovanju da li mi se umanjuje plaća i koliko?

Za vrijeme trajanja bolovanja, za koje je uredno dostavljena doznaka liječnika, radnik ima pravo (sukladno Zakonu o zdravstvenom osiguranju FBiH) na  naknadu plaće u iznosu od 80% od osnovice za naknadu (koju bi imao da je radio).

Dakle, plaća se umanjuje za cca 20%,i dodatno, za svaki dan trajanja bolovanja radnik nema pravo na naknadu toplog obroka niti prijevoza na posao i s posla jer na posao nije ni dolazio. Pravo na naknadu za topli obrok i prijevoz se ostvaruje dolaskom na radno mjesto.

4. Kada sam na godišnjem odmoru da li mi se umanjuje plaća i koliko?

Sukladno čl. 52. Zakona o radu, za vrijeme korištenja godišnjeg odmora radnik ima pravo na naknadu plaće u visini plaće koju bi ostvario da je radio.

Plaća se ne umanjuje već ostaje ista.

5. Da li sam plaćen dodatno za službeni put?

Ne. Za službeni put radniku se priznaju troškovi službenog putovanja i to troškovi prijevoza na službenom putu sukladno prijevoznom sredstvu koje se koristi, zatim smještaja ukoliko službeni put traje više dana, te trošak ishrane. Za dane provedene na službenom putu radniku ima pravo na plaću kao da je radio na radnom mjestu.

6. Hoće li biti božićnica /uskrsnica/bajramica?

Poslodavac nema obvezu isplate božićnice/uskrsnice/bajramice i sl., ali poslodavac/direktor može odlučiti o isplati nagrade za blagdane za svaku godinu pojedinačno. 

S obzirom na dosadašnju praksu, Društvo svake godine isplaćuje određenu nagradu za Ramazanski te Kurban bajram kao i za Uskrs i Božić.  

7. Koliko imam porodiljnog dopusta i da li se isplaćuje plaća za vrijeme porodiljnog i koliko?

Sukladno čl. 62. Zakona o radu, za vrijeme trudnoće, porođaja i njege djeteta žena ima pravo na porođajno odsustvo u trajanju od jedne godine neprekidno. Porođajno odsustvo može otpočeti 28 dana prije očekivanog datuma porođaja na osnovu nalaza liječnika. Žena može koristti kraće porođajno odsustvo, ali ne kraće od 42 dana poslije porođaja.

Za vrijeme korištenja porođajnog odsustva radnik ima pravo na nakandu plaće sukladno županijskim propisima, na teret Zavoda za zdravstveno osiguranje ili županijskog proračuna. Poslodavac nema obvezu isplate naknade plaće radniku za vrijeme trajanja porodiljnog dopusta.

Direktor može odlučiti drugačije ovisno o zaslugama radnika unutar Društva ili nekim drugim razlozima. 

8. Kome se mogu obratiti ukoliko sam nezadovoljan plaćom?

Ukoliko radnik smatra da njegova plaća nije u skladu s radnim učinkom, opsegom posla ili drugim relevantnim okolnostima obraća se svom neposrednom voditelju zbog razgovora i razmatranja mogućih rješenja.

ODMORI I ODSUSTVA

9. Kada mogu plaćeno odsustvovati s radnog mjesta?

Radnik ostvaruje naknadu plaće kao da je radio za vrijeme trajanja godišnjeg odmora, plaćenog dopusta te neradnih dana određenih od strane poslodavca (određenih državnih praznika i blagdana).

U izvanrednim okolnostima direktor može odobriti odsustvo s posla i van  gore utvrđenih razloga.

10. Kada stječem pravo na godišnji odmor?

Sukladno članku 48. Zakona o radu, Radnik koji se prvi put uposli ili koji ima prekid rada između dva radna odnosa dulji od 15 dana, stječe pravo na godišnji odmor nakon šest mjeseci neprekidnog rada.

Ako radnik nije stekao pravo na godišnji odmor u smislu prethodnog stavka ima pravo na najmanje jedan dan godišnjeg odmora za svaki navršeni mjesec dana rada, sukladno kolektivnom ugovoru, pravilniku o radu i ugovoru o radu.

11. Na koliko dana godišnjeg odmora imam pravo?

Sukladno čl. 47. ZOR radnik za svaku kalendarsku godinu radnik ima pravo na plaćeni godišnji odmor u trajanju od 20 radnih dana. 

12. Na koji način koristim godišnji odmor?

Sukladno čl. 50. ZOR godišnji odmor može se koristiti u dva dijela. Ako radnik koristi godišnji odmor u dijelovima, prvi dio koristi bez prekida u trajanju od najmanje 12 radnih dana u toku kalendarske godine (do 31.12. tekuće godine), a drugi dio najkasnije do 30. lipnja naredne godine. 

Plan korištenja godišnjeg odmora utvrđuje poslodavac, uz konzultacije s radnicima, uzimajući u obzir potrebe posla i opravdane razloge radnika. U praksi to znači, da radnik najkasnije do 10.6. tekuće godine naznači poslodavcu (voditelju) željeni raspored korištenja godišnjeg odmora (svih 20 dana, raspoređeno u dva dijela). Ukoliko nije u suprotnosti s potrebama organizacije rada i poslovanja, radniku će se odobriti korištenje godišnjeg odmora u željenim terminima. Ukoliko to nije moguće, Poslodavac će odrediti raspored korištenja godišnjeg odmora radnika sukladno potrebama posla i organizacije rada.

Radnik ima pravo koristiti jedan dan godišnjeg odmora kad on to želi, uz obavezu da o tome obavijesti poslodavca najmanje tri dana prije njegovog korištenja.

Radnik koji ne iskoristi prvi dio godišnjeg odmora u trajanju od 12 dana tijekom kalendarske godine (svih 12 dana najkasnije do 31.12. tekuće godine), nema pravo prenošenja godišnjeg odmora u narednu godinu.

Radnik za vrijeme korištenja godišnjeg odmora ima pravo na nakandu plaće u visini plaće koju bi ostvario da je radio.

13. Koliko mi je preostalo dana godišnjeg odmora?

Evidenciju korištenja godišnjih odmora sukladno unaprijed utvrđenom planu i raporedu vode pravni poslovi u Društvu. Radno vrijeme pravnih poslova vidjeti u pitanju br. 31. 

14. Na koji način koristim bolovanje?

Sukladno Pravilniku o radu radnik je dužan u roku od 24 sata izvijestiti voditelja (neposredno nadređenog) o spriječenosti za dolazak na radno mjesto. Propuštanje javljanja predstavlja lakšu povredu obveza iz radnog odnosa.

Sukladno čl. 72. ZOR radnik je dužan, najkasnije u roku od tri dana od dana nastupanja spriječenosti za rad, pisanim putem obavijestiti Poslodavca o privremenoj spriječenosti za rad i dostaviti poslodavcu NOM (Nalaz, ocjenu i mišljenje nadležnog liječnika) s naznačenim očekivanim trajanjem bolovanja.

Sukladno čl. 45. Zakona o zdravstvenom osiguranju radnik nema pravo na naknadu plaće ukoliko se u roku od tri dana nakon početka bolesti ne javi izabranom doktoru medicine primarne zdravstvene zaštite da je obolio.

15. Dostavljanje Izvještaja o bolesti (doznaka)?

Radnik je dužan dostaviti Izvještaj o bolovanju s danom povratka na radno mjesto odnosno prvi radni dan u sljedećem mjesecu ukoliko se nalazi na bolovanju na prelazu između dva mjeseca. Ovo je radnikova dužnost i isti neće biti podsjećan na to. Radniku koji nije dostavio Izvještaj o bolovanju ne može se obračunati naknada plaće dok isto ne dostavi. 

16. Na koji način mogu ostvariti pravo na plaćeni dopust?

Sukladno čl. 53. ZOR, te Pravilnika o radu Društva radnik ima pravo na odsustvo sa rada uz naknadu plaće (plaćeni dopust) do sedam radnih dana u jednoj kalendarskoj godini u slučaju: stupanja u brak (3) dana), porođaja supruge (3 dana), teže bolesti i smrti člana uže obitelji (3 dana), dobrovoljno darivanje krvi (1 dan), sklapanje braka djeteta (3 dana) i selidba (1 dan).

Po osnovu svih navedenih razloga radnik tijekom kalendarske godine može iskoristiti ukupno do 7 radnih dana.

Članom uže obitelji smatraju se: bračni odnosno izvanbračni drug, dijete (bračno, izvanbračno, usvojeno, pastorče i dijete bez roditelja uzeto na izdržavanje), otac, majka, očuh, maćeha, usvojilac, djed i baka (po ocu i majci), braća i sestre.

Sukladno Pravilniku o radu, plaćeno odsustvo, tj. plaćeni dopust ostvaruje se na osnovu pismenog zahtjeva radnika upućenog upućenog voditelju te pravnim poslovima čim se ostvare predviđene činjenice za ostvarenje ovog prava. 

Zahtjev treba sadržavati razlog zbog kojeg se traži odsustvo te vrijeme korištenja odsustva. O zahtijevu za odsustvo odlučuje Direktor (rješenjem).

17. Kada mogu dobiti slobodan dan?

Slobodan dan ne postoji. 

Radnik (ukoliko se ne radi o bolesti) može opravdano odsustvovati s posla u slučaju korištenja odobrenog godišnjeg odmora (vidi pitanje br. 12) te korištenja odobrenog plaćenog dopusta (vidi pitanje br. 16).

18. Pitanja o radu za vrijeme državnih/vjerskih praznika?

Obzirom da naše društvo ima preko 300 radnika različitih nacionalnosti i vjeroispovjesti, Poslodavac/direktor početkom godine utvrđuje jednak broj neradnih dana za tekuću godinu za sjedište i podružnice. 

Za dan praznika radnik ostvaruje pravo na naknadu plaće kao da je radio.

Sukladno čl. 54. ZOR Poslodavac je dužan omogućiti radniku 4 dana u kalendarskoj godini radi zadovoljavanja vjerskih potreba s tim da se odsustvo od 2 dana koristi uz naknadu plaće, a 2 bez naknade plaće. 

Radnici našeg društva u jednoj kalendarskoj godini imaju i do 11 neradnih dana za vjerske blagdane, popis planiranih neradnih dana za tekuću godinu može se vidjeti na oglasnim pločama, kao i na Internalu.

Ukoliko praznik/blagdan koji je poslodavac odredio kao neradni, pada u nedjelju, isti se ne prenosi na sljedeći radni dan (ponedjeljak).

U slučaju da Direktor donese drugačiju odluku radnici će biti pravovremeno obavješteni od strane nadređenih.

OSTALA PITANJA

19. Kome se mogu obratiti ukoliko sam nezadovoljan uvjetima na radnom mjestu?

Radnik koji je nezadovoljan uvjetima svoga radnog mjesta obraća se svom neposrednom voditelju, kroz otvoren razgovor moguće je iznijeti primjedbe te razmotriti eventualna rješenja ili potrebne promjene.

20. Zašto naš radni dan traje 8:30 sati?

Radno vrijeme društva je od 8:00-16:30 h. Vrijeme odmora (kave, stanke, ručak) se ne uračunava u radno vrijeme.

Radno vrijeme započinje u 8:00 h, dakle, do 8:00 h trebaju biti obavljene sve pripremne radnje i spremna sva sredstva rada (upaljena i spremna  računala, obučena radna odijela i ostala zaštitna oprema i sl.). Suprotno postupanje smatra se kašnjenjem, odnosno lakšom povredom radne obveze te predstavlja osnovu za opomenu radniku. 

21. Koliko puta u danu mogu koristiti pauzu?

Sukladno ZOR-u, čl.44., radnik koji radi dulje od šest sati dnevno ima pravo na odmor tijekom radnog dana u trajanju od najmanje 30 minuta. Vrijeme odmora ne uračunava se u radno vrijeme.

Odlazak na odmor u toku radnog vremena vrši se smjenjivanjem radnika u navedenom periodu, tako da jedni koriste ranije, a drugi kasnije svoj odmor u toku rada, da nebi došlo do prekida u procesu rada. Za vrijeme odmora u toku rada nije dozvoljeno napuštanje prostora Poslodavca.

22. Evidencija prisutnosti?

Sukladno čl. 43. ZOR Poslodavac je dužan svakodnevno voditi evidenciju o radnicima na radu.

Svi radnici su dužni prilikom dolaska na radno mjesto prijaviti svoj dolazak osobno sa karticom na odogovrajućem uređaju kao i odlazak sa radnog mjesta. 

Radnik je dužan imati karticu za prijavljivanje, te svako oštećenje ili gubljenje iste je dužan prijaviti odjelu pravnih poslova u što kraćem roku kako bi dobio zamjensku.

Zabranjeno je upotrebljavati kartice radnih kolega. Ukoliko se temeljem evidencije prijave/odjave pojavi sumnja o neovlaštenom korištenju kartica, radnik/radnici će biti pozvani na razgovor s direktorom, a takvo postupanje smatra se lakšom povredom obveze iz radnog odnosa te predstavlja temelj za opomenu radniku.

Ukoliko radnik propusti prijavljivanje dolaska/odlaska sa radnog mjesta smatrat će se da je neopravdano izbivao sa posla, odnosno izostanak će se tretirati kao dan godišnjeg odmora.

Radnik je prilikom izostanaka dužan izvijestiti voditelja (neposredno nadređenog) u roku od 24 sata od nastupanja razloga spriječenosti kako bi se izostanak zabilježio i za izostanak dostaviti opravdanje (za bolest – Izvještaj o bolesti/doznaka, plaćeni dopust pisani zahtjev i sl.)

Svako postupanje radnika suprotno gore navedenom je protivno propisima Pravilnika o radu i predstavlja lakšu povredu radnih obaveza za što će radniku biti uručeno pisano uozorenje. Ukoliko radnik ponovi prijestup u roku 6 mjeseci nakon izdavanja pisanog upozorenja Poslodavac ima pravo otkazati radniku Ugovor o radu bez davanja predviđenog otkaznog roka.

23. Napuštanje radnog mjesta za vrijeme trajanja radnog vremena?

Radniku za vrijeme trajanja radnog vremena nije dozvoljeno napuštanje prostora poslodavca ukoliko to ne zahtjeva radni zadatak. Svaki odlazak/povratak sa lokacije Društva radnik je dužan prijaviti nadređenom koji će isto evidentirati i na kraju mjeseca prosljediti odjelu pravnih poslova. Radnik koji je napustio svoje radno mjesto a da nije obavijestio nadređenog čini lakšu povredu radnih obaveza. 

24. Kada ostvarujem mogućnost školovanja ili putovanja?

Mogućnost školovanja ili službenog putovanja određuje neposredni voditelj, u skladu s organizacijom posla i planom školovanja Društva. Zaposlenik je u tom slučaju dužan prisustvovati i sudjelovati u predviđenim aktivnostima.

25. Kakve pogodnosti imam kao kupac u Društvu?

Kako zaposlenici Društva imaju pravo na određene pogodnosti prilikom kupovine prozvoda i usluga Društva detaljne informacije o dostupnim povlasticama i načinu njihovog korištenja dostupne su na Internalu, odjeljak Uvod i vrijednosti firme – Povlastice za zaposlenike..

26. Zabrana takmičenja radnika sa poslodavcem

Sukladno čl. 85. ZOR radnik može, samo uz prethodno odobrenje Poslodavca, za svoj ili tuđi račun ugovarati i obavljati  poslove iz djelatnosti (djelatnost poslodavca je sve čime se firma bavi kako bi osigurala profit) koju obavlja Poslodavac. To drugim riječim znači da radnik ne može npr. popravljati vozila, raditi dijagnostiku, nabavljati ili prodavati gume i  felge, nabavljati ili prodavati vozila, odnosno naplaćivati ove usluge za svoj ili tuđi račun, dok je u radnom odnosu kod Poslodavca. 

Nepridržavanje ove odredbe predstavlja težu povredu radnih obveza i osnovni temelj za prestanak radnog odnosa.

27. Odluke Uprave

Odluke koje donese Uprava obvezujuće su za sve zaposlenike, zaposlenici su dužni postupati u skladu s donesenim odlukama, u protivnom čine lakšu povredu radnih obaveza.

28. Upute Uprave

Upute koje donese Uprava obvezujuće su za sve zaposlenike, zaposlenici su dužni postupati u skladu s donesenim uputama, u protivnom čine lakšu povredu radnih obaveza.

29. Rječnik Društva

Na Internalu je dostupan i Rječnik Društva koji sadrži izraze i pojmove koji se koriste u svakodnevnom radu. Svi zaposlenici dužni su upoznati se s njegovim sadržajem kako bi se olakšala komunikacija i smanjila mogućnost nesporazuma.

30. Blagajna – računovodstvo

Zbog učestalih ulazaka u računovodstva tijekom radnog vremena dolazi do prekida tijeka rada, zbog čega se određuju sljedeći termini: 

za poslove vezane uz blagajnu (donošenje računa, uplata, isplata) od 8.30 do 10.00 sati

zahtjevi radnika (popunjavanje obrasca za odobrenje kredita, razni upiti...), uzimanje uredskog materijala i sl. od 15.00 do 16.00 sati

pošiljke, poštu za slanje dostaviti najkasnije do 10.00 sati

31. Pravni poslovi

Za sva pitanja pravnim poslovima se radnici mogu obratiti svakim radnim danom od 8:30 do 10 sati. 

Za sve nejasnoće vezane uz ovdje navedena ili druga pitanja obratiti se možete direktoru, voditeljima odjela ili pravnim poslovima.